Srednja škola Ivana Lucića Trogir

    

Radno vrijeme školske knjižnice i čitaonice

 

 

Mjesec hrvatske knjige 2023./24. 

U spomen na Karmen Milačić  s profesoricom Katijom Zulim

„Knjige pročitane u djetinjstvu i mladosti nosimo dugo u sebi kao i sve doživljeno u to pretproljetno doba“ (Milačić, Karmen. 1992. Knjiga moje mladosti. Vartal 2/1. 68-70.  )

Tema „Književnost bez granica“ i slogan „Pazi da ti riječ ne bude strana(c)“ u Mjesecu hrvatske knjige 2023., posvećenom prevoditeljskoj književnosti i književnim prevoditeljima, bili su izvrstan povod da našim učenicima organiziramo večer, tj. predavanje posvećeno životu i djelovanju vrsne hrvatske  prevoditeljice Karmen Milačić.

Gost predavač bila nam je profesorica Katija Zulim, koja je u našoj školi provela cijeli svoj radni vijek kao profesorica matematike, a cijeli svoj život bila je povezana s Karmen Milačić jakim obiteljskim i emotivnim vezama. Profesorica Katija predstavila nam je nimalo lagan životni put Karmen Milačić, formalno školovanje i rad vezan uz književno prevođenje kao i druženje s najvećim hrvatskim, ali i talijanskim,  književnicima. Pričali smo o  početku njezine ljubavi prema knjigama i prvoj knjizi iz osobne biblioteke, o čemu je Karmen Milačić napisala članak „Knjiga moje mladosti“ objavljen u trogirskom Vartalu, o tome što sve saznajemo o njoj kad zavirimo u knjige iz njezine biblioteke, koje se zapravo nalaze na policama naše školske knjižnice. Naime, veze Karmen Milačić s rodnim gradom Trogirom uvijek su bile čvrste i nikad nisu ni prestale pa tako zahvaljujući upravo prof. Zulim, bogata knjižna ostavština Karmen Milačić darovana je našoj školi. Uz životne nedaće i borbe krasio ju je  nesalomljiv i vedar duh , a brojne posvete u knjigama svjedoče da je itekako bila uvažena i poštovana na književnoj sceni. Vesna Parun je naziva „čarobnicom riječi“, Ljubo Stipišić naziva je „dobrim duhom Riječi“, a Dragutin Tadijanović oslovljava je s „moja prijateljica, moja prevoditeljica“…. Jedan dio posveta izložen je u školskoj knjižnici i svjedoci su o značaju knjige u životu Karmen Milačić kao i odnosima i vezama koje je uspostavila i razvila s brojnim književnicima i kao urednica i kao prevoditeljica.

Karmen Milačić imala je sve odlike vrsnih prevoditelja. Bogata osobna biblioteka govori nam o njezinoj načitanosti kojom je razvijala i obogaćivala i hrvatski i talijanski jezik, cjeloživotno je učila, široka opća kultura i životna iskustva, uz jezičnu izvrsnost i prevoditeljsku stručnost, bili su joj pravi saveznici u prevođenju.  Književno prevođenje je zapravo stvaralački, umjetnički rad, a ne puko prepisivanje i zato i zahtijeva talent, umjetničku žicu i razvijen senzibilitet.

Nadam se da smo ovim predavanjem o Karmen Milačić uspjeli kod učenika pobuditi iskricu divljenja prema prevoditeljima kao osobama koje nam omogućavaju međukulturne dijaloge, a zajednicu čine bogatijom i otvorenijom.

 

 

 

MREŽA ČITANJA 2023./2024.

 

 

 

 

NOĆ KNJIGE 2022.

Perica lak na peru

Iz velike vatre, ruševina i dima, izašao je momak neobična kostima. Neki su se zakleli da su ga viđali prije - ali nitko, baš ga nitko poznavao nije. Misliti spreman, u kritici revan, odjeven po posljednjoj modi - čarolijom kakvu riječi jedino znaju, naučit će nas nešto o knjizi i slobodi. Ime mu je Perica, sloboda mu je mjerica!".

Autor vizualnog rješenja je dizajner Boris Kuk. (preuzeto od organizatora Noći knjige)

Ovogodišnja Noć knjige održavala se od 22. do 25. travnja, a organizira se povodom Svjetskog dana knjige i autorskih prava (23. travnja) i Dana hrvatske knjige (22. travnja) kako bi se pozornost skrenila na knjigu i čitanje, njihovu vrijednost i značenje za pojedinca i svijet. Tema je sloboda, tj. knjiga kao prostor slobode u nama.

U našoj školskoj knjižnici u ponedjeljak 25. travnja 2022., po povratku s proljetnih praznika, organizirali smo okrugli stol na temu slobode i ženskih likova u lektirnim naslovima (Antigona, Nora, Tena, Valpurga i Lucija Stipančić) te smo razgovarali o pitanju slobode u životu i djelima Marije Jurić Zagorke i Vesne Parun. One su pravi primjer žena koje su riječima i djelima prkosile društvenim okvirima i normama vremena i zbog toga su svoju slobodu skupo plaćale odbačenošću, pogrdama i životnim nedaćama. Spisateljicama je bio zatvoren put u visoko društvo njihovih muških kolega. "Vi ste uranili u svemu, i možda bi tek ovo bilo pravo vrijeme za vas; a mi smo tek danas svjesni koliko nam je potrebno ono što ste nam vi mogli dati" (P. Pavličić, Rukoljub: pisma slavnim ženama, 1995.) Ove godine obilježava se 100 godina od rođenja Vesne Parun, prve profesionalne hrvatske književnice, koja je od književnosti i za književnost živjela dok je zagorka prva hrvstska profesionala novinarka. U nizu ženskih imena dataknuli smo se i Molierea, francuskog komediografa čiju 400. godišnjicu rođenja obilježavamo ove godine, a on je svoj prostor slobode pronašao u farsi i satiri koristeći ih kao kritiku društva svojeg vremena, zbog čega je često bio izložen pritiscima i cenzuri. "Pa draža mi je glupa i ružna, a poštena,/no žena s mnogo duha, tankoćutna i strasna" citat je iz Moliereove komedije "Škola za žene",a mi se zapitali jesmo li kao društvo napredovali i je li se situacija promijenila u odnosu na 17. st. i koliko nam je tema rodne neravnopravnost zastrašujuće aktualna i danas.

U okruglom stolu sudjelovalo je desetak učenika naše škole, a organizatorica je školska knjižničarka Lucija Dražić-Šegrt u suradnji s profesoricama hrvatskoga jezika Sarom Belas i Marijom Radostić.

Naše dvije učenice svojim literarnim radovima sudjelovale su na natječaju "I nedovršeni svijet uznemirujem svojom slobodom" u organizacije HUŠK-a, a pod mentorstvom šk. knjižničarke. 

I nedovršeni svijet uznemirujem svojom slobodom

Na prvi se trzaj alarma probudi! Preduhitri zoru! Umij se vodom hladnom! To će te pripremiti na hladne tuševe. Obuci se! Ne tako, ženstvenije. Ne tako! Zatvorenije. Usko i kratko nije za tebe. Spašavaju ti dostojanstvo, a ne shvaćaju da više ni nemaš dostojanstva prema sebi jer se mijenjaš zbog drugih.

Za cilj se treba pretrpiti! Svima je tako. Stisni zube! Uklopi se! Imat ćeš se kada razlikovati. Šuti! Samo šuti jer nema tog protuotrova od straha da se tvoji snovi i stavovi nazovu pustima i suludima. Sve je novo tiha prijetnja za prošlo, a prošlo je naša realnost.

Ne slušaj ih! Ne daj da ti njihovi osmijesi odzvanjaju s pozadinskom melodijom njihovih jalovih riječi. Iz skoka bosim nogama na trnje padni i svoja prsa uzdignutima drži, jer sve daleke zvijezde koje možemo zaželjeti i sve kule naših strahova u našim su prsima. Nemir se vješto zna utjerati u kosti razmrljanim bojama mržnje i ako se ta zvijer hrani slatkim okusom iskusne, nesnošljive boli, njena duša na počinak blagi nikada neće poći.

Ja sam stup svoga svijeta.  Korijenje ću svoje duboko zariti i zemlju prožeti sobom da si sutra hlad načinim. I ovaj će svijet mnome disati. Kao kaktusu daj mi samo kap vode i ovaj ću svijet potopiti istinom. I nemir će jednom prestati bezglavo jurišati, a ja se neću pitati gdje bih sada uzdisala da sam stala na vrijeme da nikoga ne uznemirim. I moje nesalomljivo tijelo neće nikome biti obrana jer će moje srce piruete sa zvijezdama činiti.

Pospana. Izgužvana. Sretna. Tiha. Glasna poput nemira u valovima koji se o stijene zauvijek razbiju. Širim krila prema nebu plavom kao ptica na slobodi.

Tajra Kadrić, 3. razred

SŠ Ivana Lucića–Trogir

Autor plakata je učenik Duje Ivica (3.b) koji uvijek rado svoj talent koristi u aktivnostima šk. knjižnice.

Mjesec hrvatske knjige u Godini čitanja odvija se pod sloganom "Ajmo HRVATI se s knjigom" i zato se i mi ovim plakatom posvećujemo hrvatskim autorima i njihovim djelima. Naša geografski mala Hrvatska ima iznimno dugu književnu tradiciju izraslu na temeljima Marka Marulića i veliko književno bogatsvo, baš kako je i Tin Ujević ispjevao u svom Oproštaju "Zbogom, o Marule! Pojti ćemo, poni/ Žaju imimo velu sunčenoga neba:/ Korugva nam ćuhta; gremo, mi puntari!". Pjesnik se oprašta od tradicije, čiji je najreprezentativniji predstavnik Marko Marulić, otac hrvatske književnosti. Osim "buntovnika" navedenih na plakatu i još mnogih drugih, koji predstavljaju hrvatske književne klasike koji su svojim književnim radom donijeli obrat u hrvatskoj lirici jer su tragali za nečim novim, danas na toj istoj književnoj tradiciji izrastaju i odmeću se novi puntari, hrvatski suvremeni autori koje vrijedno stvaraju i obogaćuju hrvatsku književnu scenu: Miro Gavran, Hrvoje Šalković, Davor Rastuhar, Jasen Boko, Olja Savičević Ivančević, Nada Topić, Maša Kolanović, Marina Vujčić, Jurica pavičić, Julijana Matanović, Renato Baretić, Kristian Novak i mnogi drugi hrvatski pisci i pjesnici. Ovaj navedeni poredak sasavim je slučajan, a vas dragi mladi čitatelji pozivam da dođete u knjižnicu i otkrijete svog najdražeg suvremenog autora.