Pedagoški kutak
Akcijska istraživanja
Akcijska istraživanja su važan faktor za unapređenje školskog sustava. U ovim promjenama u kojima se nalazimo nastavnici, stručni suradnici trebaju postati aktivni istraživači odgojno-obrazovog procesa, a rezultati koje dobiju su pokretači kvalitet odgojno-obrazobne prakse. Time oni postaju refleksivni praktičari (Schoen, 1984.). U istraživanjima se polazi od njegovih potreba, problema. Dobivenim rezultatima mogu samostalno odrediti kako dalje.
Predmet istraživanja su često evaluacije rezultata odgojno-obrazovne prakse.
Na ovoj stranici, objavljivat ćemo akcijska istraživanja provedena u školi.
Pedagoški kutak – Akcijska istraživanja
Pedagoške determinante školskih izostanaka
objavljeno:2.listopada 2021.
Pedagoške determinante školskih izostanaka
Izostajanje učenika s nastave jedan je od najzastupljenijih problema u svakodnevnom životu škole. Izostanci učenika srednjih škola trajna su pojava u srednjoškolskoj svakodnevici te se može reći da nema nijednog razrednog ni nastavničkog vijeća koje ne razmatra taj problem neprestano, pokušavajući pronaći model po kojemu će što objektivnije, pravednije i individualno promatrati uzroke i razloge izostajanja te količinu izostanaka iz škole sa svim posljedicama (Bilankov, Hitrec, 2004). Svakodnevni pokazatelji upozoravaju na složenost ove pojave koja se sve učestalije manifestira u našoj školskoj praksi (Ujević i sur., 2004). Činjenica da velik broj učenika izostaje s nastave ukazuje nam da se u školi nešto treba mijenjati. Izostanci nas upozoravaju na neke činitelje u školi koji su očigledno izazvali ili produbili negativan stav učenika prema školi i učenju (Borovčak, 2000). Izostanci učenika jedan su od elemenata koji utječu na uspjeh učenika, na oblikovanje njihovih radnih navika, osjećaja odgovornosti, na stvaranje pozitivnog radnog ozračja u razrednom odjelu i dobrog odnosa između učenika i nastavnika. (Borovčak, 2000). Kada oni postanu učestali mogu biti ozbiljna zapreka skladnom odgojno-obrazovnom razvoju učenika (Tolić, 1980.). Pojedini teoretičari i praktičari čak su skloni u izostajanju gledati korijene delinkvencije i neuspjeha u životu. Naime, oni smatraju da se izbjegavanje nastave prenosi na životni plan te da može postati modelom ponašanja: bježanje iz teških situacija, bježanje od problema, a ne njihovo rješavanje (Bilić, 2001: u Markuš, 2009). Stoga kada je riječ o izostajanju s nastave, važno je naglasiti da je vrlo važno otkriti uzroke izostajanja. Pravodobno uočavanje i sprječavanje daljnjeg razvoja izbjegavanja nastave spriječit će i druge neprihvaćene oblike ponašanja koji prate učestale izostanke (Zrilić, 2007). Svrha ovog istraživanja je ispitati zašto i koliko učenici izostaju s nastave te što se može napraviti na razini odgojno-obrazovne ustanove da se broj izostanaka smanji i da izostanci više ne budu prepreka u ostvarivanju odgojno-obrazovnih ciljeva.
Autorice: Antonia Šalov, mag.pedagogije, mr.sc. Perislava Bešić-Smlatić, profesor savjetnik
Motiviranost nastavnika za stručnim usavršavanjem izvan škole
objavljeno: 6. lipnja 2022.
Motiviranost nastavnika za stručnim usavršavanjem izvan škole
Krajnji cilj obrazovanja danas jest razvoj umijeća učenika koja omogućuju stjecanje novog znanja. Stoga ova paradigma određuje promjene odnosa između izbora sadržaja i načina poučavanja. Izbor nastavnih metoda i nastavnih strategija postaju važniji od izbora sadržaja. Ovladavanje s umijećem stjecanja znanja zahtjeva od učenika sudjelovanje u spoznajnom procesu, jer spoznajnu sposobnost razvijamo spoznavajući. “Logički prioritet pripada “učenju otkrićem”, ne učenju naučenog, jer je stjecanje znanja uz pomoć drugoga moguće samo ako je na početku lanca prijenosa znanja izvorni samostalni oblik spoznaje.” (Žarnić,B.)
Učenici se samoreguliraju postajući aktivnim sudionicima u vlastitom procesu učenja aktiviranjem metakognitivnih i motivacijskih resursa, usmjeravanjem misli i osjećaja i poduzimanjem akcija kako bi ostvarili vlastite ciljeve učenja (Zimmerman, 1986; 2001).
Suvremeno društvo koje je utemeljeno na ekspanziju znanja traži kvalitetnog nastavnika koji je ključan faktoru u reformi obrazovanja u uvođenju inovacija u odgojno-obrazovni sustav. Stoga da bi se promjene mogle kvalitetno ostvariti potrebno je kontinuirano usavršavanje nastavnika.
mr.sc. Perislava Bešić-Smlatić, profesor izvrstan savjetnik
motiviranost_nastavnika_za__strucnim_usavrsavanjima_izvan_skole 1.pdf
Učenički stavovi o ozračju u školi
objavljeno 13.lipnja 2023.
Učenički stavovi o ozračju u školi
Bez zadovoljnog učenika i zadovoljnog nastavnika nema uspješne škole. Kako bi se osjećali zadovoljno potrebno je imati pozitivno ozračje u razredu, odnosno u školi. Pozitivno ozračje je temelj za ostvarivanje složenih ishoda i očekivanja koja su pred sudionicima postavljena. Ono prije svega počiva na kvalitetnim odnosima između nastavnika i učenika koji omogućavaju učenikovo ostvarenje odnosno njegov razvoj kritičkog mišljenja, kreativnosti, inovativnosti, samopoštovanja, samopouzdanja.
Cilj ovog rada je istražiti odnos razrednog ozračja i školskog uspjeha te programa kojeg pohađaju.
Ključne riječi: razredno ozračje, atmosfera, učenik, nastavnik, verbalna i neverbalna komunikacija, stilovi rada, opća gimnazija i program ekonomist.
mr.sc. Perislava Bešić-Smlatić, profesor izvrstan savjetnik