C.T. & A.I. (Critical Thinking and Artificial Intelligence)
O projektu
Opis projekta
Projekt Critical Thinking and Artificial Intelligence međunarodni je eTwinning projekt koji povezuje učenike i nastavnike iz različitih europskih zemalja s ciljem istraživanja utjecaja umjetne inteligencije na obrazovanje i svakodnevni život. Kako je umjetna inteligencija sve prisutnija u našim životima, neophodno ju je razumjeti i obrazovati se za rad s njezinim alatima kako bismo ih mogli odgovorno i savjesno koristiti. U tom smislu uloga kritičkog mišljenja neizostavna je, jednako kao i etičkih smjernica koje služe kao kompas i usmjeravaju korisnike prema ispravnim odlukama i odgovornoj primjeni umjetne inteligencije.
Kroz međunarodnu suradnju, radionice, istraživačke zadatke i primjenu različitih digitalnih alata sudionici razvijaju kritičko mišljenje, digitalne kompetencije i medijsku pismenost. Učenici uče procjenjivati pouzdanost informacija koje generiraju AI alati, prepoznavati moguće pristranosti, razlikovati činjenice od dezinformacija te razumjeti mogućnosti, ograničenja i etičke izazove povezane s primjenom umjetne inteligencije. Projekt potiče suradničko učenje, razmjenu iskustava među školama i razvoj odgovornog, sigurnog i etičkog pristupa korištenju AI tehnologija u obrazovanju i svakodnevnom životu.
Cilj projekta
Cilj projekta je osnažiti učenike za kritičko, odgovorno i etično korištenje umjetne inteligencije kroz razvoj kritičkog mišljenja, digitalne i medijske pismenosti te sposobnosti analize i vrednovanja informacija. Projekt nastoji osposobiti učenike za razumijevanje načina rada umjetne inteligencije, prepoznavanje njezinih mogućnosti i ograničenja te primjenu AI alata u učenju i svakodnevnom životu u skladu s etičkim načelima, zaštitom privatnosti, akademskom čestitošću i odgovornim digitalnim građanstvom.
Nosireljica projekta u školi: Perislava Bešić-Smlatić
Učenici: Matea, Č., Antea Ć, Matea F., Natalia B. Lucija Č., Sara R., Luna Ž, Mia O., Tina K. Lucija B., Andrea Š. Vlatka K.
Aktivnosti:
rujan-listopad: predstavljane, izrada loga
studeni: Ključni pojmovi UI
prosinac: Umjetna inteligencija također uči
siječanj: Je li ljudski um računalni program ?
veljača: Konstruiranje pouzdanog znanja
ožujak – travanj: Inovacije i umjetna inteligencija
svibanj-lipanj: evaluacija, diseminacija
Aktivnosti i realizacija projekta
Prijedlog loga
1. Ključni pojmovi UI
Vlatka, Usklađivanje (AI Alignment)
Usklađivanje (AI Alignment) je način na koji učimo umjetnu inteligenciju da radi ono što mi stvarno želimo, poštujući naša ljudska pravila. Problem je u tome što računala ne razumiju moral, već samo najbrži put do cilja. Ako joj damo zadatak, a ne postavimo jasne granice, AI bi mogla doći do rješenja koje je za nju logično, ali je za ljude štetno ili opasno.
Andrea, NLP
NLP je grana umjetne inteligencije koja omogućuje računalima da razumiju, interpretiraju i generiraju ljudski jezik (bilo pisani ili govorni). Problem s ljudskim jezikom je taj što je on za strojeve nevjerojatno kaotičan – pun je sarkazma, dvosmislenosti, slenga i gramatičkih nijansi koje računala, koja inače “razmišljaju” u brojevima, teško shvaćaju.
Matea Č., Obrada jezika
Umjetna inteligencija je nova pojava u svijetu kojom se ljudi koriste kako bi istražili neke informacije i kako bi obavljala neke zadatke koji inače zahtijevaju ljudsku inteligenciju. Jedna od bitnih stvari je obrada jezika, tj. mogućnost UI-a da čita, razumije i generira jezik koji je čovjeku u tom trenutku potreban kako bi lakše došao do željenog rezultata.
Matea F., Skup podataka
Skup podataka je velika zbirka informacija koju AI koristi kako bi naučio prepoznati određene obrasce i obavljati neki zadatak. Bez skupa podataka, AI bi bio kao prazan mozak. Što je taj skup veći, raznolikiji i točniji, to će AI bolje obavljati svoj zadatak, npr. preciznije će predlagati videozapise koje voliš.
Lucia Č. – Inference
Inference je u kontekstu umjetne inteligencije korištenje već istreniranog modela za donošenje odluka, odnosno primjena tog naučenog znanja. Npr. kad koristimo ChatGPT on je već istreniran pa kad napišemo pitanje i model generira odgovor to je Inference.
Natalia, neuronska mreža
Neuronska mreža je sustav unutar umjetne inteligencije, a dizajniran je da kopira način rada ljudskog mozga. Biološki neuroni u glavi šalju električne impulse, a „digitalni” neuroni šalju brojeve. Putem tih brojeva oni procjenjuju važnost informacija koje primaju, a što je mreža veća i složenija, to umjetna inteligencija može rješavati teže probleme.
Mia, Cyber sigurnost
Cyber sigurnost obuhvaća zaštitu računala, mreža i podataka od hakera, virusa i drugih digitalnih prijetnji. Važna je za sigurno korištenje interneta, zaštitu privatnosti i sprječavanje krađe podataka.
2. Umjetna inteligencija također uči
Zabilježili smo dojmove o svojim rezultatima u prepoznavanju radova koje su izradili umjetna inteligencija i stvarne osobe.
Na teškoj razini sam imala 30% točnih odgovora. Teško mi je bilo razlikovati AI postere od ljudskih,ali kod slika ljudi prepoznala sam 9 od 1.
Lucia Č. , posteri
Na težoj razini imala sam 60%. Nije bilo toliko teško većina odgovora je bila logična i odmah vidljiva, ali neke slike su bile zahtjevnije za prepoznati. Sve u svemu zanimljiv nacin gdje mozemo vidjeti koliko je umjetna inteligencija zapravo napredovala.
Vlatka
Bilo mi je srednje teško procijeniti što je pravi poster, a što AI, pogotovo jer sam igrala na najtežoj razini. Iako sam mislila da ću lakše uočiti razliku, rezultat od 50% točnosti pokazuje da me tehnologija uspjela prilično zbuniti.
Natalia
Na teškoj razini imala sam 40% rješenosti. Nisam mogla vjerovati koja je sličnost između A.I i pravih plakata
“John R. Searle, američki filozof s Kalifornijskog sveučilišta u Berkeleyju zastupa tezu da računalni programi nikada neće postati umovi. S druge strane, Paul M. Churchland i Patricia Smith Churchland s Kalifornijskog sveučilišta u San Diegu tvrde da strujni krugovi izrađeni po uzoru na mozak mogu razviti inteligenciju. “
Proučavali smo priloženi video i tekst, a zatim napisali esej na temu „Je li ljudski um računalni program?
Lucija B.
Razvoj umjetne inteligencije potaknuo je pitanje je li ljudski um zapravo poput računalnog programa. Računala danas mogu učiti, analizirati podatke i rješavati probleme, što podsjeća na način na koji ljudi razmišljaju. Zbog toga neki znanstvenici smatraju da mozak funkcionira slično računalu koje obrađuje informacije.
S druge strane, ljudski um nije samo obrada podataka. Ljudi imaju emocije, svijest, maštu i moralne vrijednosti. Računalo može dati odgovor ili stvoriti tekst, ali ne može stvarno osjećati niti razumjeti emocije kao čovjek. Umjetna inteligencija radi prema pravilima i podacima, dok ljudi mogu donositi odluke vođene osjećajima i iskustvom.
Također, ljudi su kreativni i mogu razmišljati o smislu života, odnosima i budućnosti. Iako umjetna inteligencija može oponašati neke ljudske sposobnosti, ona još uvijek ne može zamijeniti ljudsku svijest i osobnost.
Zaključno, ljudski um ima neke sličnosti s računalnim programom, ali nije samo program. Čovjek je mnogo složenije biće koje osim razmišljanja posjeduje emocije, kreativnost i svijest.
Natalia
Ljudi uspoređuju ljudski um s računalnim programom jer i mozak i računalo rade s informacijama.
Na primjer, čovjek vidi nešto, razmisli i odluči što će napraviti. Računalo također primi podatke, obradi ih i daje odgovor. Zato neki znanstvenici misle da naš mozak radi slično kao program koji slijedi određena pravila i korake.
Ipak, čovjek nije isto što i računalo, jer ljudi imaju osjećaje, maštu i svijest, a računala to zapravo nemaju. Ljudski um je puno više od običnog programa. Iako koristimo logiku i obrađujemo informacije slično kao računala, naša sposobnost da volimo, griješimo i budemo svjesni sebe čini nas posebnima. Možda ćemo jednog dana napraviti savršen program, ali za sada, ljudski um ostaje najsloženija i najmisterioznija “aplikacija” u svemiru.
Računalo je alat koji obrađuje podatke nevjerojatnom brzinom, ali ljudski um je živo iskustvo. Mi ne samo da obrađujemo život, mi ga osjećamo i razumijemo. Zato smo, barem zasad, puno čudesniji od bilo kojeg softvera koji možemo instalirati. Glavna razlika je u tome što računalo radi ‘po špagi’ jer mu je to jedini posao. S druge strane, naš um je kroz tisuće godina naučio kako se snaći kad stvari krenu po zlu. Mi ne radimo na struju i kod, nego na emocije i iskustvo.
Zbog toga stroj nikad neće biti „kreativan“ kao čovjek – on ne može pogriješiti na tako zanimljiv način kao mi.
Vlatka
Razvoj tehnologije i umjetne inteligencije otvorio je mnoga pitanja o čovjeku i njegovu načinu razmišljanja. Računala danas mogu rješavati složene zadatke, učiti iz podataka pa čak i komunicirati s ljudima. Zbog toga se često postavlja pitanje: je li ljudski um zapravo neka vrsta računalnog programa? Iako postoje određene sličnosti između rada mozga i rada računala, ljudski um ne može se u potpunosti svesti na program jer uključuje emocije, svijest, kreativnost i osobno iskustvo.
S jedne strane, ljudski mozak i računalo imaju neke zajedničke osobine. Oboje primaju informacije, obrađuju ih i daju određeni odgovor. Na primjer, čovjek uči iz iskustva slično kao što umjetna inteligencija uči iz podataka. Mozak također koristi živčane impulse koji podsjećaju na električne signale u računalima. Zbog toga neki znanstvenici smatraju da bi se ljudsko razmišljanje moglo objasniti kao složen sustav pravila i procesa, odnosno kao svojevrsni program.
Međutim, postoje velike razlike između čovjeka i stroja. Računalo radi prema unaprijed zadanim naredbama, dok čovjek može donositi odluke koje nisu potpuno logične ni predvidljive. Ljudi osjećaju ljubav, tugu, strah i suosjećanje, a emocije često utječu na njihove odluke. Osim toga, čovjek posjeduje svijest o sebi i svijetu oko sebe. Nitko ne može sa sigurnošću objasniti kako nastaju misli, osjećaji i svijest, pa je teško vjerovati da su oni samo rezultat „programiranja”.
Važna razlika vidi se i u kreativnosti. Umjetna inteligencija može stvarati tekstove, slike ili glazbu, ali ona to čini kombiniranjem postojećih podataka. Čovjek, s druge strane, može stvarati potpuno nove ideje vođen maštom, iskustvom i emocijama. Upravo ta sposobnost pokazuje da ljudski um nije samo skup naredbi poput računalnog programa.
Zaključno, iako postoje određene sličnosti između rada računala i ljudskog mozga, ljudski um mnogo je složeniji od običnog programa. Računala mogu oponašati neke ljudske sposobnosti, ali ne mogu u potpunosti razumjeti emocije, svijest i kreativnost koje čovjeka čine jedinstvenim bićem. Zato se može reći da ljudski um nije računalni program, nego nešto daleko složenije i dublje.
Mia
Umjetna inteligencija danas sve više napreduje i može obavljati mnoge zadatke koje rade ljudi. Zbog toga se često postavlja pitanje može li se ljudski um usporediti s računalnim programom. Iako postoje određene sličnosti između računala i ljudskog mozga, smatram da ljudski um nije samo program.
Naime, ljudski mozak, poput računala, obrađuje informacije i uči iz iskustva. Ljudi pamte podatke, rješavaju probleme i donose odluke, a isto rade i računala pomoću umjetne inteligencije. Današnji programi mogu prepoznavati govor, prevoditi jezike i čak stvarati tekstove, što pokazuje da tehnologija može oponašati ljudsko razmišljanje.
Osim toga, ljudi imaju emocije, svijest i kreativnost koje računala nemaju. Računalo može brzo izračunati odgovor, ali ne može stvarno osjećati sreću, tugu ili ljubav. Ljudi također mogu donositi moralne odluke i razmišljati na poseban način koji nije uvijek potpuno logičan.
Zaključno, iako računala i ljudski mozak imaju neke sličnosti, ljudski um je mnogo složeniji. Emocije, svijest i kreativnost čine čovjeka posebnim, zbog čega smatram da ljudski um nije samo računalni program.
Andrea
Danas svi koristimo pametne telefone i računala koja nam pomažu u svemu – od dopisivanja do rješavanja teških zadataka. Zbog toga se često zapitamo: je li i naš mozak zapravo samo jedan jako pametan stroj, a naše misli samo program koji se vrti u našoj glavi?
Oni koji vjeruju da smo mi poput računala kažu da su naša osjetila (oči, uši, dodir) kao senzori koji prikupljaju informacije. Te informacije idu u mozak, koji ih obrađuje i onda nam kaže što da radimo. Na primjer, kad vidimo crveno svjetlo na semaforu, naš mozak to “pročita” kao naredbu za stajanje, baš kao što računalo izvršava naredbu kad pritisnemo tipku. Za njih je učenje samo spremanje novih podataka na naš “tvrdi disk”.
Ipak, postoji jedna velika razlika. Računalo radi stvari jer mora pratiti pravila, ali ono zapravo ne razumije što radi. Ako računalu zadate da prevede rečenicu s jednog jezika na drugi, ono će to učiniti savršeno koristeći svoja pravila, ali ono nema pojma o čemu ta rečenica govori. Ono ne osjeća sreću kad napiše lijepu priču niti tugu kad čita o nečemu lošem. S druge strane, čovjek razumije značenje. Mi ne samo da procesiramo informacije, mi ih osjećamo.
Druga važna stvar su osjećaji i naše tijelo. Čovjek se može predomisliti jer se loše osjeća, jer ima intuiciju ili jer mu je do nekoga stalo. Računalo nema srce, nema želje i ne može se “ustati na lijevu nogu”. Naše razmišljanje je povezano s našim tijelom – kad smo umorni ili gladni, razmišljamo drugačije. Računalu je svejedno je li uključeno u struju pet minuta ili pet dana; ono uvijek radi isto.
Na kraju, iako su računala danas nevjerojatno pametna, ona su i dalje samo alati koje smo mi napravili. Ljudski um je puno više od pukog izvršavanja naredbi. Mi imamo maštu, slobodnu volju i osjećaje koji nas čine ljudima. Možda će računala jednog dana moći glumiti čovjeka, ali teško da će ikada moći istinski voljeti, sanjati ili razumjeti svijet onako kako to možemo mi. Mi nismo samo programi; mi smo živa bića.
Tina
U današnje vrijeme umjetna inteligencija sve više napreduje i postaje dio naše svakodnevice. Zbog toga se često postavlja pitanje može li ljudski um biti uspoređen s računalnim programom. Računala mogu brzo obrađivati informacije, učiti iz podataka i rješavati različite zadatke, slično kao i čovjek. To je razlog zašto neki ljudi vjeruju da ljudski mozak funkcionira poput vrlo naprednog računala.
Međutim, između čovjeka i računala postoje velike razlike. Ljudi imaju osjećaje, vlastita mišljenja i sposobnost razumijevanja drugih ljudi. Kada čovjek donosi odluke, često ga vode emocije i iskustva, dok računalo radi samo ono za što je programirano. Umjetna inteligencija može dati odgovor na pitanje, ali ne može stvarno razumjeti što znači biti sretan, tužan ili zabrinut.
Osim toga, ljudi su kreativni i mogu stvarati nešto potpuno novo iz svoje mašte. Računalo može pomoći u pisanju, crtanju ili glazbi, ali iza svega ipak stoji ljudska ideja. Upravo zato mnogi smatraju da ljudski um ne može biti samo program.
Na kraju, iako ljudski mozak i računalo imaju neke sličnosti u načinu obrade informacija, čovjek je mnogo složeniji. Emocije, svijest i kreativnost pokazuju da ljudski um nije samo računalni program nego jedinstvena sposobnost koju strojevi još uvijek ne mogu zamijeniti.
