« Prosinac 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 1 |
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
30 | 31 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 |
VOLONTIRAJ ZA PRIRODU, VOLONTIRAJ ZA SEBE!
SIGURNOST NA INTERNETU
PREDSTAVLJANJE ŠKOLE - TV JADRAN
Bešić-Smlatić, P.; Šalov, A. 2020.
Pedagoške determinante školskih izostanaka.
Projekt Čuvari baštine - Tv Jadran
Prilog s Gradskog radija Trogir
U utorak 29. ožujka 2022. učenici 2.c i 2. d razreda, u organizaciji profesorice Tajane Bundara i školske knjižničarke Lucije Dražić-Šegrt te uz sudjelovanje prof. Vilme Alfirević i prof. Anite Vuletin, sudjelovali su u našoj školi na predavanju i virtualnom gostovanju profesorice Anite Peti-Stantić.
Anita Peti-Stantić redovita je profesorica južnoslavenskih jezika i poredbene lingvistike na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i voditeljica Katedre za slovenski jezik i književnost. Radove objavljuje u domaćim i stranim znanstvenim publikacijama, a sudjelovala je na brojnim znanstvenim skupovima u zemlji i inozmstvu te održala niz pozvanih predavanja na inozemnim sveučilištima, europskima i američkima.
Kao urednica, osnovala je i godinama vodila biblioteku za mlade Krijesnica u izdavačkoj kući Golden Marketing, a 2007. je u izdavačkoj kući Algoritam osnovala biblioteku za mlade Arboretum Electa, koju je uređivala do 2015. Na hrvatski je sa slovenskoga prevela knjigu Mete Grosman U obranu čitanja: čitatelj i književnost u 21. stoljeću (Algoritam, 2010), a tijekom svoga boravka na Sveučilištu Tufts surađivala je s Maryanne Wolf i Stephanie Gottwald u Centru za čitanje i lingvistička istraživanja te se specijalizirala za RAVE-O metodu.
Od 2015. je godine voditeljica radne skupine u okviru COST akcije IS1401 unutar koje se, u pet podskupina, istraživači iz 27 zemalja bave istraživanjem razvojnih vidova čitalačke pismenosti i čitalačke kompetencije. U tom je svojstvu održala više plenarnih i pozvanih predavanja na međunarodnim konferencijama, a u okviru projekta HRZZ Modeliranje mentalne gramatike hrvatskoga: ograničenja informacijske strukture, koji vodi od 2017. godine organizirala je istraživanje konkretnosti, predočivosti, dobi usvajanja i relativne čestoće 6000 riječi koje je rezultiralo Hrvatskom psiholingvističkom bazom. U suradnji sa savjetnicima iz Agencije za odgoj i obrazovanje organizirala je niz radionica o podučavanju vokabulara i struktura teksta, a ta će se suradnja nastaviti i u budućnosti.
U slobodno se vrijeme bavi prevođenjem. U posljednjih joj je 5 godina objavljeno 20 knjiga prijevoda. (preuzeto s dhkp.hr). Napisala je nekoliko znanstvenih monografija, nekoliko desetaka znanstvenih članaka, veliki slovensko-hrvatski rječnik zajedno s Vladimirom Velički Jezične igre za velike i male i samostalno knjigu Čitanjem do (spo)razumijevanja: Od čitalačke pismenosti do čitateljske sposobnosti. Zajedno s kćeri Vedranom napisala je dvije knjige koje se bave popularizacijom čitanja i promocijom važnosti čitanja popularnoznanstvenih tekstova: Znati(želja): Zašto mladi trebaju čitati popularnoznanstvene tekstove, i to odmah?, Putovanje u nepoznato: Zašto se bavim bavim zanaošću ( i kako je do toga došlo)?.
Iznimno nam je drago što se prof. Peti-Stantić vrlo rado odazvala našem pozivu i što su učenici imali priliku "iz prve ruke", virtualne doduše, slušati i učiti, od takvog autoriteta u akademskom i znanstvenom svijetu kao što je prof. Peti-Stantić, o važnosti i dobrobiti čitanja i razvijanja čitalačke sposobnosti. Profesorica je velikodušno podijelila svoju prezentaciju i učinila je dostupnom za korištenje učenicima i nastavnicima.
Svi smo kao društvo, a osobito odgojno-obrazovni djelatnici, odgovorni da u svom svakodnevnom radu osvještavamo važnost dubinskog čitanja i važnost podizanja čitalačke pismenosti te je ova tema, danas važnija nego ikad prije, pitanje od nacionalnog interesa i budućeg društvenog, kulturnog i gospodarskog razvoja.
Svakako želim napomenuti da su gore navedene knjige o važnosti čitanja popularnoznanstvenih tekstova i općenito o dobrobiti čitanja dostupne za posudbu u našoj školskoj knjižnici.
Impresije o održanom predavanju učenici su pisali u sklopu nastave engleskog jezika (anonimno u digitalnom alatu Mentimetru) pa su i njihovi dojmovi na engleskom jeziku,a u prijevodu kažu sljedeće:
"Predavanje me potaknulo na čitanje knjiga koje mi se zaista sviđaju makar samo 15 min dnevno."
"Uživao/-la sam na predavanju jer sam naučio/la koji su važni čimbenici čitanja, kako se čitanje odražava na nas te zašto moramo čitati više. Potaknulo me da razmislim čitam li uopće dovoljno."
" Sviđa mi se što je profesorica navela razloge zašto ljudi ne čitaju i zašto su knjige važne. ja ne želim čitati knjige i nisam zainteresiran /na za čitanje. Mislim da je čitanje dosadno pa mi je i predavanje bilo dosadno."
"Kroz ovo predavanje naučio/la sam puno o čitanju. Sviđa mi se kako nam je profesorica predstavila važnost čitanja. Potaknulo me da više čitam jer sam do sada čitao/la samo ono što sam morao/la."
"Predavanje mi je bilo zabavno. Naučio/la sam puno korisnih stvari. ohrabrilo me da čitam više. nadam se da ću u budućnosti čitati zanimljive i korisne knjige i da ću svoje znanje moći prenijeti nekom drugom."
"Naučio/la sam mnogo o čitanju. Sviđa mi se kako nam je prof. prezentirala i potaknilo me da čitam više."
"Zaista m i se svidjelo predavanje o čitanju. Knjige koje je prof. Anita napisala čine se vrlo zanimljive i želim ih pročitati. Sviđa mi se što njene knjige imaju poglavlja i ne trebamo pročitati cijelu knjigu."
"Vrlo dobro predavanje. Želim pročitati više knjiga u budućnosti."
"želim čitati više knjiga i stvarno mi se svidjelo predavanje koje smo odslušali u utorak."
"Vrlo zanimljivo predavanje. Dobili smo priliku saznati više o samom čitanju i da prakticiramo ono što baš i ne volimo"
Vjerujem da će barem neki početi uživati u čitanju!