« Prosinac 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 1 |
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
30 | 31 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 |
Natjecanja iz logike za učenike trećih i četvrtih razreda gimnazija i drugih srednjih škola koje u svom kurikulumu sadrže nastavni predmet logike, održava se od 1998. Natjecanje organizira Agencija za odgoj i obrazovanja u suradnji s Hrvatskim logičkim udruženjem. Kako bi se učenici svih srednjih škola u kojima se uči logika u redovitom, izbornom ili fakultativnom programu, zainteresirali za sudjelovanje na natjecanjima iz logike, od 2017. međužupanijska i državna natjecanja iz logike provode se u A i B kategoriji. Učenici prirodoslovno-matematičkih gimnazija natječu se isključivo u A kategoriji. Učenici ostalih srednjih škola na međužupanijskoj razini mogu odabrati natjecanje u A ili B kategoriji. Izabranu kategoriju na državnoj razini učenik ne može promijeniti
"U područje ispitivanja za školsku razinu ulazi tradicionalna logika i logika sudova:
· Prevođenje sudova običnoga jezika na jezik logike sudova i obratno.
· Korištenje Vennovih dijagrama – dijagramiranje odnosa među pojmovima na temelju teksta, odnose prikazane dijagramom iskazati običnim jezikom.
· Poznavanje elementa znanstvene metodologije: definicije, divizije, hipoteze i činjenice, indukciju i analogiju.
· Vrednovanje sudova prema njihovim svojstvima – valjanosti i nevaljanosti, zadovoljivosti i nezadovoljivosti.
· Prepoznavanje sudova koje stoje u logičkim odnosima: slijed, protuslovlje, istovrijednost.
· Gradnja istinitosnih tablica za istinosno funkcionalne veznike i složene sudove sastavljene tim veznicima.
· Provjeravanje zadovoljivosti, nezadovoljivosti, valjanosti i nevaljanosti sudova pomoću različitih metoda (istinitosne tablice, reductio ad absurdum, istinitosno stablo).
· Logički kvadrat – iskazivanje zadanih odnosa sudovima i Vennovim dijagramima. · Raspoznavanje odnosa pojmova i svojstava sudova na temelju teksta.
· Neposredno i posredno zaključivanje – Provjera valjanosti zaključka putem tablice i metode reductio ad absurdum.
· Pogreške u zaključivanju – poznavanje pogrešaka u argumentaciji, pogrešaka indukcije i analogije, pogrešaka u dokazivanju i pogrešaka relevantnosti; obrazlaganje pogrešaka u prevođenju na jezike logike.
U područje ispitivanja za međužupanijsku razinu ulaze zadaci iz istog područja, ali složenijeg tipa, uključujući iskazno stablo za logiku sudova i logiku prvog reda, te prirodnu dedukciju u logici sudova:
· Prevođenje sudova običnoga jezika na jezik logike sudova i logike prvoga reda i obratno.
· Dijagramiranje sudova iskazanih običnim jezikom i prevođenje dijagrama na običan jezik.
· Demonstriranje postojanja i nepostojanja logičkih odnosa između sudova, poput valjanosti i nevaljanosti zaključaka (argumenata), pružanjem izvoda u sustavu prirodne dedukcije te davanjem protuprimjera.
U područje ispitivanja za državnu razinu ulaze zadaci složenijeg tipa s prijašnjih razina, uključujući prirodnu dedukciju u logici prvog reda, te argumentaciju i neformalne logičke pogreške:
· Analiziranje logičke strukture teksta različitih funkcionalnih stilova: dijagramiranjem misaonih cjelina koje sudjeluju u argumentaciji, vrednovanje istih prema njihovoj logičkoj strukturi." (Natjecanje iz logike, AZOO)